Oglas

nestanak struje

HEP za N1: "Radovi u Donjem Hruševcu počinju u ponedjeljak"

author
Maja Štrbac
26. pro. 2025. 17:28
Radovi na dalekovodu i energetskoj mrezi. Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Naša Maja Štrbac razgovarala je sa Zlatkom Majetićem iz HEP-a u vezi s nestankom struje u Donjem Hruševcu, naselja u sastavu Općine Kravarskoveć čiji se stanovnici godinama suočavaju s ozbiljnim i ponavljajućim problemima u opskrbi električnom energijom, bez koje su ostali i tijekom Božića pa odlučili aktivnije reagirati.

Oglas

Koliko se puta ovakva situacija gubitka struje dogodila u Donjem Hruševcu?

"Bilo je nekoliko kvarova ove godine, zadnji je bio u 11. mjesecu, bio je problem sa snijegom. Jedno stablo se svinulo pod snijegom i palo na vodiče dalekovoda. Najveći dio problema na toj je posljedica tih stabala koje padaju izvan koridora dalekovoda kojeg mi održavamo.

Mi imamo određenu širinu dalekovoda koju održavamo. Izvan tog koridora nalaze se privatne šume koje nisu nažalost dobro održavane, zapuštene su, trula su i tanka stabla i padaju na našu trasu. Jedino rješenje tog problema je to da se dobije privola vlasnika privatnih da nam omoguće sječu tih stabala", kaže nam Zlatko Majetić.

"Početkom 12. mjeseca dobili smo tu privolu njihovu. Dogovorili smo da bi se koridor oko dalekovoda proširio za šest metara s lijeve i desne strane i tako bi se eliminirala ta problematična stabla koja su izvan ovog užeg koridora i mi bismo zapravo onda eliminirali puno veći broj tih nekakvih problematičnih stabala koja nam predstavljaju opasnost i prijete da izazovu kvar", dodaje.

Kako to da još uvijek to onda nije riješeno i da se za Banjak ponovila situacija?

"Da, zahvat je prilično velik, znači tu bi trebalo posjeći 3000 stabala, šest metara s lijeve strane, šest metara s desne strane, to je negdje oko 3000 stabala koje treba posjeći, to je zahvat koji iziskuje određeno vrijeme da bi se realizirao, tu treba osigurati pristup mehanizaciji, potrebne su nekakve i adekvatne vremenske prilike da bi strojevi mogli prići tim stablima koja su naročito problematična, koja su velika i koja vise na samom dalekovodu. Njih treba s nekim strojevima odvući na drugu stranu, a ti strojevi moraju pristupiti do tih stabala. Za to su potrebne adekvatne, odnosno odgovarajuće vremenske prilike.

"Dogovorili smo i to da ćemo sad u prvom naletu ići rješavati ta kritična stabla, to bi već idući tjedan krenuli rješavati. Mi smo detektirali tih nekoliko stabala koja su naročito problematična i idući tjedan će izvođač radova izaći na teren i krenut će s radovima."

To namjeravate napraviti u ponedjeljak?

"U ponedjeljak će izvođač radova prvo vjerojatno izaći jer moramo za neka stabla još ustvrditi hoće li se moći riješiti bez upotrebe mehanizacije, hoćemo li ih moći riješiti bez tih strojeva koji će u nekim slučajevima biti vjerojatno neophodni da bi se stabla mogla sjeći na drugu stranu. Postoji opasnost da ta stabla padnu na dalekovod i da oštete vodiče i da izazovu štetu. Ta operacija se mora izvesti tako da ne nastane šteta na dalekovodu."

Koliko često održavate stupove?

"Nismo imali problema. Mi nismo imali nikakvo rušenje stupova, nego smo imali isključivo padove tih stabala na vodiče. Svi kvarovi koji su bili u zadnje vrijeme su se dešavali zbog pada tih stabala."

Koliko imate ljudi koji su osposobljeni raditi na stupovima takve vrste?

"Imamo dovoljan broj ljudi. Gledajte, sigurno je da ima sve više ljudi koji imaju ograničenja za rad na visini, ali mi zapošljavamo i nove ljude cijelo vrijeme tako da držimo tu bazu dovoljno širokom da možemo pokriti te poslove, a u krajnjem slučaju ako neke stvari ne možemo izvršiti sami, onda angažiramo i vanjske izvođače, tako da tu nije nikakav problem u smislu samih izvršitelja."

Je li vaša zakonska obveza rješavati ovakve probleme?

"Da, naša zakonska obveza je da rješavamo te probleme i mi rješavamo probleme u okvirima koje možemo riješiti. Probleme koje izlaze izvan zakonskih okvira, ono što mi ne možemo riješiti, ne možemo sjeći tuđe privatne šume bez njihove privole, ne možemo držati njihove šume jer nemamo za to ingerenciju, nemamo zakonsku osnovu za to, a činjenica je da su inače poljoprivredne površine u tom području prilično zapuštene", dodaje.

"Imamo sve više dijelova gdje su prije bile poljoprivredne kulture, a sada su to neobrađene površine gdje raste neobrađena vegetacija koja je izvan kontrole i koju nitko ne održava. Sva vegetacija nama predstavlja problem i naš problem se svakim danom sve više povećava. Plus, povećava se problem i u smislu klimatskih promjena jer mi sve češće imamo neke ekstremne vremenske prilike koje onda to još dodatno više potenciraju", kaže Majetić.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama